Često smo na slikama ratom razrušene Grbavice mogli uočiti veliki krater koji se nalazio u neposrednoj blizini Željinog stadiona. Da li neko zna kako je ta rupa nastala? Taj dio je u ratu kontrolisala vrs.

Čuo sam priče, mada neprovjerene, da je u pitanju naša diverzantska akcija. Da li je to istina i da li neko zna nešto više o tome ili eventualno gdje bi se moglo saznati više?

Da li su Karavlasi romskog porijekla ili ne? Znam da sebe ne smatraju Romima, potenciraju to sto re govore Romski i kazu da su Rumuni. Ali sad sa neutralne tacke gledista? Da li su stvarno drugog nekog porijekla ili su ipak romskog porijekla?

Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435. Na čelu roda Kosače je od 1393.

Kosače su se granale na četiri kuće sitnog plemstva i jednu velikašku kuću Hranića. Porijeklom su iz gornjeg Podrinja… Selo Kosače je smješteno na uzvišenju, iznad obale rijeke Osanice, lijeve pritoke Drine. U Kosačama se nalazi i nekropola sa stećcima.

U blizini sela Kosače nalazi se selo Hranjevići, gdje su živjeli pripadnici porodice Hranić.

Prvi poznati član porodice, te time i njen rodonačelnik, jeste knez Vuk Hrana (1317-1359). Imao je dva sina: Vlatka Vukovića (?-1403), čuvenog vojvodu bosanskog i glavonokomadujućeg u dvije bitke protiv Osmanlija: bitke kod Bileće (1388) i bitke na Kosovu (1389), i Hranu Vukovića, velikog kneza bosanskog, preko kojeg se nastavlja loza Kosača-Hranića.

Potonji je imao tri sina:

Sandalja Hranića (oko 1370-1435), velikog vojvodu bosanskog, te knezove Vuka (?-1424) i Vukca (?-1432). Sandalj nije imao potomstvo.

Vuk je imao sinove knezove Ivana (prije 1400-1460-ih) i Sladoja (prvi put se spominje 1429- iza 1465). Ivan je imao sina Adama s kojim prestaju vijesti o toj grani Kosača.

Vukac je imao kćerku Teodoru i sina hercega Stjepana Vukčića (1404-1466), rodonačelnika Hercegovića. Po Stjepanu je Hercegovina dobila ime.

Stjepan je imao kćerku Katarinu, kraljicu bosansku i ženu kralja Stjepana Tomaša, te tri sina: Vladislava (1426-1490), Vlatka (1427-1489) i Ahmed-pašu (rođ. Stjepan, 1459-1516). Padom Bosne, a kasnije i Hercegovine, došlo je do rasejanja porodice Hercegović i razgranjavanja porodice u tri grane.

Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja, Ljubomira i Bileće do Kotora i Novog u župi Dračevici. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići.

Zajedno s punicom i drugom suprugom, miraz iz drugog braka, Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423. godine.

U burnim vremenima, nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka I (+ 1391.) Sandalj se bori da odbrani bosansko kraljevstvo od nasrtaja Sigismunda.

Iako se oženio tri puta, nije imao potomke. Njegova prva supruga bila je Jelena Crnojević (1396), druga Katarina Vuković Hrvatinić (1405), a treća Jelena Lazarević (1411). Nakon njegove smrti, njegov sinovac Stjepan Vukčić Kosača naslijedio je njegovu vladavinu.

Izvori: historija.ba

Jusuf Džafić: Lista bošnjačkih porodica jugoslovenskog prostora spomenutih u Sejahtnami (c-i)

Wikipedia

Link: http://kons.gov.ba/Content/Map

Foto: B. Luš